Sinoćnja potresna izjava Petra Đurića, data reporterki televizije N1Jeleni Zorić na protestu ispred Skupštine Srbije, danas odslikava pravi karakter protesta protiv laganja naroda u vezi epidemije i samovolje jednog čoveka. Protivteža je huliganima koji su upadom u Skupštinu pokušali da skrenu pažnju sa iskrenim izlivom nezadovoljstva, da bi vlast danas imala alibi za optužbe ka opoziciji (koje zapravo i nema u Srbiji).
Petar Đurić je sin poznatog majdanpečkog umetnika Ljubiše Đurića koji je preminuo od korone (video o njemu na kraju teksta).
O protest su pokušali da se „ogrebu“ i pojedini opozicioni političari koje je masa okupljenih oterala sa lica mesta, ne dozvoljavajući da pokvare karatker spontanog okupljanja ljudi koji su se samoorganizovali preko društvenih mreža.
Vlast danas pokušava da karakter protesta smesti u kontekst borbe opozicije za vlast, koristeći sramne medijske manipulatore, RTS, TV Pink, kao i štampani SNS pamflet Informer, koji je kopao po prošlosti Petra Đurića kao srednjoškolca u Majdanpeku.
Pokušaj je zapravo bio da se protestanti okrive za upad u Skupštinu Srbije i da im se otrgne građanski karatker. Jer, vlast se boji istinske i iskrene građanske inicijative, pošto sa slabomislećima, poltronima i kukavicama lako manipuliše.
Petar je, odgovarajući na pitanje novinarke zašto ne odustaje od protesta, rekao da je tu zbog oca koji je preminuo u Zemunskoj bolnici jer nije bilo respiratora.
Petar Đurić, printscreen n1
Suzavac, bojeva municija, pendreci, sve protiv goloruke omladine. Ćale, ovo je zbog tebe, koji si umro a nije bilo respiratora, ćale, mnogo te volim. I za mog sina koji se rodio, ispričao je mladić u dahu novinarki N1.
Na njeno pitanje od čega je umro njegov otac, mladić je odgovorio:
Nije bilo respiratora, i dan danas nisam dobio testove da je umro od korone. Znači, nije bilo respiratora u Zemunskoj bolnici, a na sva usta su pričali da mi poklanjamo respiratore. Znam da bi bio ponosan na mene, ispričao je mladić.
Direktor policije Vladimir Rebić kao organizatore upada u Skupštinu Srbije označio je Damnjana Kneževića (široj javnosti poznat kao borac za slobodu srpskog naroda na Kosovu i Metohiji) i narodnog poslanika Srđana Noga (desničara).
Sumnjivo i diskutabilno je bilo prisustva baš Srđana Noga, koji je tokom akcije uspeo da ostane u zgradi Skupštine. Slučajno?
Rođen 1949. godine u Majdanpeku, Đurić je diplomirao 1980. na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu, a magistrirao je 1985. u klasi profesora Dragana Lubarde. Studirao je i istoriju umetnosti na Filozofskom fakultetu, a živeo je i radio na relaciji Beograd-Pariz.
Đurić je osnivač jedinog simpozijuma za dizajn nakita u Srbiji „MajdanArt“, a više od 30 godina bio je glavni dizajner nakita u „Zlatari Majdanpek“. Za to vreme dizajnirao je vise od 200 kolekcija nakita.
Bio je član ULUS-a, SULUJ-a i udruženja francuskih umetnika „La Maison Des Artistes“.
Preminuo je u aprilu u Beogradu u 71. godini od posledica korona virusa.
Dan Muzeja rudarstva i metalurgije u Boru biće obeležen tematskom izložbom "Tender" iz Umetničke zbirke Muzeja, koja će biti otvorena u utorak, 15. decembra u 12 sati u Galeriji Muzeja.
Zbog
Još
Detalji
Dan Muzeja rudarstva i metalurgije u Boru biće obeležen tematskom izložbom „Tender“ iz Umetničke zbirke Muzeja, koja će biti otvorena u utorak, 15. decembra u 12 sati u Galeriji Muzeja.
Zbog okolnosti koje je nametnula pandemija korona virusa, Muzej nije u mogućnosti da organizuje uobičajeno svečano otvaranje. Izložbu možete razgledati do 31. januara 2021. godine pojedinačno, u skladu sa zvaničnim preporukama usled propisane vanredne situacije.
Izložba „Tender“ prezentuje kolekciju umetničkih fotografija Đorđa Odanovića nastalih u Rudarsko-topioničarskom besenu Bor. Motivisan interesovanjem za jedno novo tumačenje termina „tender“, autor osvetljava drugu stranu ove značajne tržišne tvorevine. Kolekcija obuhvata deset fotografija (60 x 80 cm) i to portrete radnika u ambijentu njihovog radnog okruženja, kao i fotografije devastiranih objekata tj. konstrukcije stare fabrike za preradu metalne rude.
Viđeni kroz prizmu ovog umetnika, ovi radovi dobijaju karakter jednog složenog društveno-istorijskog toka u kome su zabeleženi važni momenti borskog rudnika. Autor u tom kontekstu preispituje promene u sferi političke i društvene odgovornosti, ali se isto tako bavi i pitanjem radništva i promenama industrijskih trendova koje direktno utiču na ljudske sudbine.
Kustos izložbe je Danijela Matović.
Vreme
Decembar 15 (Utorak) 12:00 - Januar 31 (Nedelja) 19:00
Sajt "Ist Media" koristi kolačiće kako bi obezbedili najbolje iskustvo u korišćenju našeg web sajta. Ako nastavite da koristite ovaj web sajt pretpostavićemo da ste saglasni sa korišćenjem kolačića.Ok