Politika

Stranke obmanjuju. Samo deklarativno za decentralizaciju u Narodnoj skupštini

BKB-Izborne-liste-teritorijalna-zastupljenost-kandidata

Nacionalna koalicija za decentralizaciju (NKD) je, u okviru inicijative Biram koga biram, analizirala podnete izborne liste za izbore za narodne poslanike Narodne skupštine Republike Srbije, koji su zakazani za 21. jun. U fokus su stavili teritorijalnu zastupljenost, kao i pozicioniranost kandidata iz četiri najveća grada – Beograda, Novog Sada, Niša i Kragujevca, na podnetim izbornim listama.

Povod za ovo istraživanja jeste činjenica da građani i građanke 57 od 174 gradova i opština u Srbiji u poslednja četiri saziva Narodne skupštine nisu imali predstavnika u parlamentu, a u aktuelnom sazivu nema ga više od polovine opština u Srbiji (107). I dok su u protekla četiri saziva poslanici iz Beograda imali čak 360 mandata, građani 13 opština u Srbiji nikada nisu imali svoje predstavnike u Narodnoj skupštini, navodi se u saopštenju NKD.

ŠTA POKAZUJU PROGRAMI, A ŠTA LISTE?

Uprkos tome što su decentralizacija, ravnomerni regionalni razvoj, demetropolizacija i debeogradizacija česte stavke u programima političkih stranaka, sadržina izbornih listi i zastupljenost kandidata iz većih gradova, posebno Beograda, ukazuju na suprotne tendencije. U nastavku je analiza listi kandidata za stranke koje su javno zagovarale decentralizaciju i/ili se zalagale za personalizovani izborni sistem, a kompletno istraživanje teritorijalne zastupljenosti kandidata na svim izbornim listama sa tabelarnim prikazima možete pronaći ovde.

  • Analiza je pokazala da listu Aleksandar Vučić – Za našu decu, u čijem je programu i decentralizovana Srbija, čini 44,8% kandidata iz Beograda, Niša, Novog Sada i Kragujevca. Među prvih 50 kandidata na listi 64% je iz pomenutih gradova, od čega je 28 kandidata u prvih 50 iz Beograda.
  • Lista ALEKSANDAR ŠAPIĆ – POBEDA ZA SRBIJU se, kako je u programu navedeno, zalaže za reformu izbornog sistema, sa fokusom na glasanje za ličnost, a ne za političku partiju, kao i za demetropolizaciju. Međutim, više od tri četvrtine pomenute liste čine kandidati iz Beograda, Niša i Kragujevca, među kojima je čak 184 kandidata iz prestonice. Na ovoj listi čak 41 mesto u prvih 50 zauzimaju kandidati iz Beograda, i 109 od prvih 150 mesta zauzimaju kandidati iz tri grada.
  • Za reformu izbornog sistema zalaže se i pokret Metla 2020, koji svojim programom zagovara personalizaciju narodnih poslanika i debeogradizaciju. Međutim, kao u slučaju liste Aleksandra Šapića, i Metla 2020 na svojoj listi ima većinu kandidata iz velikih gradova (70,2%). Na listi ovog pokreta od 235 kandidata njih 125 je iz Beograda (53,1%).
  • Listu ZA KRALJEVINU SRBIJU (Pokret obnove Kraljevine Srbije, Monarhistički front) 44,8% čine kandidati iz Beograda, Novog Sada, Niša i Kragujevca, gde je među prvih 50 na listi sedam kandidata iz prestonice i 10 Novosađana. Njihov program takođe zagovara decentralizaciju i ravnomerni regionalni razvoj.
  • Na listi Pokreta slobodnih građana, koja se zalaže za decentralizaciju zemlje i ekonomski, društveni i kulturni razvoj nerazvijenih područja, 44,3% mesta na izbornoj listi zauzimaju kandidati iz Beograda.
  • Izborna lista Suverenisti među prvih 100 kandidata ima njih 42 iz prestonice, a među ciljevima programa navodi decentralizaciju, ravnomeran regionalni razvoj i autonomiju.
  • Lista Nek maske padnu, koalicija Zelene stranka i Nove stranke, koje u programskim ciljevima imaju decentralizaciju i jačanje lokalnih samouprava, broji 78% kandidata među prvih 50 iz Beograda, Novog Sada i Niša.
  • Pokret Levijatan – Živim za Srbiju, kako navode, zalažu se za ravnomerni razvoj svih delova države i samostalnost lokalnih samouprava, te za reformu političkog sistema. Na svojoj listi, međutim, imaju skoro 77% kandidata iz Beograda, Niša i Novog Sada, dok je samo iz Beograda više od 57%. Uprkos tome, zagovaraju da građanima treba omogućiti da direktno biraju svoje predstavnike na svim nivoima.
 KOD MANJINSKIH STRANAKA CENTRALIZACIJA NA LOKALU

 Kod liste Savez vojvođanskih Mađara – Ištvan Pastor, takođe je moguće uočiti nadpredstavljenost većih gradova. Iako je na listi šest kandidata iz Beograda, 10 iz Novog Sada, a Nišlija i Kragujevčana nema, čak 49 njih je iz Subotice – od toga 10 kandidata među prvih 50 na listi.

Slična je situacija i na listi Akademik Muamer Zukorlić – Samo pravo – Stranka pravde i pomirenja, gde samo jedan kandidat dolazi iz prestonice, ali je 41,8% kandidata na listi iz Novog Pazara. Isti trend uočen je i kod liste SDA Sandžaka – dr Sulejman Ugljanin, gde svih 27 kandidovanih dolazi iz četiri grada – Novog Pazara (12), Tutina (6), Sjenice (6) i Prijepolja (3).

Nikog iz prestonice nema na listi Albanske demokratske alternative – Ujedinjena dolina, ali je čine isključivo kandidati iz Preševa i Bujanovca, kao i jedan kandidat iz Medveđe.

 

Sadržaj sa sajta može se preneti samo uz poštovanje USLOVA KORIŠĆENJA

Povezani postovi

GG „Glasno za omladinu“ traži Lokalni akcioni plan za mlade, formiranje Komisije za praćenje kvaliteta vazduha i uređenje dečijih parkića

Marija Dimitrijević

Narodni pokret Srbije: U 2023. godini u Boru povećan sadržaj arsena i kadmijuma u vazduhu

Ist Media

Gradsko veće predložilo otkup zemljišta ski-staza na Crnom Vrhu. Čeka se strateški partner za hotel Jelen

Ist Media
X