BOR, (IST Media, Saša Trifunović) Dugo se u Boru već priča da će na nekoj gradskoj lokaciji biti postavljen grandiozni metalni krst visok 50 a širok 12 metara, a danas IST Media saznaje da je izrada krsta, čiji je sponzor RTB Bor, pri kraju.
Kada i gde će biti postavljen, još uvek nije potpuno poznato, mada se kao najverovatnija lokacija pominje prostor u naselju 9. brigade.
Prema saznanjima IST Media, procedura dobijanja blagoslova SPC je u toku, ali se čeka konačna odluka episkopa Timočkog Ilariona po povratku sa Svepravoslavnog sabora na Kritu.
Danas smo pokušali da od opštinskih zvaničnika saznamo da li će grad u kome živi više od 20 nacija različitih veroispovesti dobiti hrišćansko obeležje dva i po puta veće nego Đurđevdanski krst na ulazu u Kragujevac, ali odgovor nismo dobili.
Predsednik opštine Živorad Petrović nam je odbio poziv, a njegov zamenik Saša Vukadinović kaže da je čuo nešto o tome, ali da zvanično nije pokrenuta nikakva inicijativa.
Prema urbanističkom planu ne postoji lokacija na kojoj bi krst bio postavljen, pa samim tim još uvek ne postoji ni urbanistička dozvola.
Podsećamo da je podizanje krsta na kružnom toku u Kragujevcu izazvao velike polemike, jer o svemu nije vođena javna rasprava.
Dušan Janjić iz Foruma za etičke odnose, kaže za portal Istmedia da nikada nije razumeo motive tadašnje vlasti u Kragujevcu da postavi krst, a naročito ne njegov izgled.

„To je jedna vrlo opasna politička poruka i ne vidim ni jedan razlog da se takvi objekti dižu u situaciji kada se Srbija obavezala bilateralnim ugovorima da će poštovati ravnopravnost i prava rumunske pravoslavne crkve“, kaže Janjić.
On smatra da se na ovaj način komplikuje ionako već komplikovana situacija između dve crkve i govori o tome da neko mimo vlade vodi svoju politiku koja svakako nije politika bilateralnih sporazumna.
Prema njegovom mišljenju, odluka o postavljanju krsta nikako ne može biti odluka lokalne vlasti, već država treba da propiše šta se može postaviti od verskih obeležja i to mora biti po istim pravilima, dostupno svim verskim zajednicama.
„Mi smo predložili preko Ministarstva za ljudska i manjinska prava otvaranje kancelarija za interkonfesionalnu saradnju koja o tome treba da se saglasi“, podseća Dušan Janjić.