DruštvoTema danaНекатегоризовано

Problem pasa lutalica u opštini Bor sve ozbiljniji

KO JE KRIV – OPŠTINA ili JKP „3.OKTOBAR“?

(istraživačka priča br.2)

 

Kafilerija u Boru: čekajući humanu smrt

 

Bor (piše Slađana van der Toorn, IST Media) Počevši od 2009. godine, opština Bor je potrošila oko 97 miliona dinara na odštete zbog ujeda pasa lutalica. Za isti novac, moglo se izgraditi osam regionalnih azila, u kome se smestilo čak 3.200 pasa.

 

Pri tome, iako zakon predviđa obavezu lokalne vlasti da uradi strategiju za rešavanje problema pasa lutalica još od 2007.godine, opština Bor je još uvek nije donela.

 

 

HRONOLOGIJA LOŠIH PRAKSI

 

Na osnovu uvida u dokumentaciju obe institucije, opštinske uprave Bor i JKP „3. oktobar“, može se uočiti konstantno prebacivanje krivice za neadekvatno rešavanje problema napuštenih pasa.

 

Počevši od 2003. godine, kada je JKP „3. Oktobar“ povereno obavljanje delatnosti održavanja zoohigijene, problem pasa lutalica je rešavan mahom eutanazijom životinja u skladu sa Pravilnikom o uslovima i merama za humano hvatanje i uništavanje pasa i mačaka lutalica. Tako je u 2004. godini, prema izveštajima ovog preduzeća, od 1.348 uhvaćenih pasa čak 1.325 ubijeno.

 

Okolnosti su se promenile kada je 2005. godine stupio novi Zakon o veterini, koji lokalnu samoupravu obavezuje da na svojoj teritoriji organizuje zoohigijensku službu.

 

Praksa ubijanja napuštenih pasa, trebalo je biti zamenjena praksom njihovog zbrinjavanja u prihvatilištu.

 

U 2007. godini, tadašnji direktor JKP „3. oktobar“- Jovan Manić, u više navrata je optuživan od strane raznih društava za zaštitu životinja za nehumano i masovno ubijanje pasa i mačaka lutalica.

 

„Ističemo da nije izvršena nijedna eutanazija pasa lutalica!“, decidno odgovara direktor Manić u zvaničnom obraćanju MUP-u Bor, nakon što je protiv JKP „3.oktobar“ podneta krivična prijava od strane Mreže za zaštitu prava životinja.

 

Manić se nakon pomenutih optužbi obraća predsedniku Opštine Bor i Opštinskoj upravi Bor, sa molboma za pomoć kako bi se zoohigijenska služba uskladila sa novodonetim Zakonom o veterini.

 

Prema pisanim navodima JKP „3. Oktobar“, na taj dopis opština Bor nije odgovorila.

 

Zatim se, po dolasku novog direktora – Ivana Stamenkovića, nastavlja borba ovog preduzeća kako bi se od strane opštine obezbedila finansijska sredstva za rešavanje problema pasa lutalica.

 

„Opština Bor kao osnivač, nije obezbedila uslove za obavljanje zoohigijenske službe u skladu sa Zakonom o veterini“, napisao je u zvaničnom obraćanju direktor Stamenković.

 

Opština Bor je iste, 2007. godine, prema podacima dobijenim po pravu na pristup informacijama od javnog značaja, drastično smanjila isplate JKP „3. oktobar“ za usluge humanog hvatanja i uništavanje pasa i mačaka lutalica.

 

Isplata od prethodne godine u iznosu od oko dva miliona dinara, pala je na oko 120 hiljada.

 

 

 

 

ISPLATA NAKNADA KAO NUŽNO ZLO

 

Grafika preuzeta iz Večernjih novosti
Grafika preuzeta iz Večernjih novosti

Opština Bor je prvi put počela isplatu odšteta za ujede pasa lutalica 2008. godine. Svake godine ta suma se povećavala, dok se praktično ništa nije preduzelo za rešavanje nekontrolisanog širenja populacije napuštenih pasa i mačaka.

 

U 2010. godini, JKP „3. oktobar“ se ponovo obratilo opštinskoj upravi za podršku, ovog puta sa Predlogom plana za kontrolu i smanjenje populacije neobeleženih i nevakcinisanih pasa i mačaka lutalica na teritoriji Opštine Bor.

 

Predlog traži da se „prošire, rekonstruišu i opreme postojeći objekti prihvatilišta za napuštene životinje, koji već posluju u dosta lošim uslovima“, kako piše u pomenutom dokumentu.

 

Navodi se, takođe, da JKP „3. oktobar“ već ima potreban stručan kadar, a zatim dodaje da bi oko milion i po dinara bilo dovoljno za kompletno uređenje i opremanje prihvatilišta i ambulante.

 

Istu svotu novca, opština Bor, u proseku svakog meseca potroši na odštete zbog ujede pasa lutalica.

 

 „Napominjem da je suma novca potrebna za uređenje objekta i nabavku i opremanje vozila zoohigijenske službe nekoliko puta manja od sume koja se godišnje isplaćuje ozleđenim građanima“, navodi se u pomenutom predlogu trenutnog direktora „3.oktobar“, Dalibora Orsovanovića.

 

 

DA LI JE ZAKON DOVOLJNO PRECIZAN?

 

 

Zakoni RS za rešavanje problema  napuštenih pasa
Sliku uvećati klikom

Zakon o dobrobiti životinja donet 2009. godine prvi je takve vrste u Srbiji. Poređenja radi, prvi zakoni o dobrobiti životinja nastali su u Americi još u devetnaestom veku , a na tlu Evrope i ranije, u okviru propisa lokalnih gradova-država i oblasti. Nema sumnje da u velikoj meri zaostajemo u odnosu na takozvane zapadne države.

 

Možda nam posluži kao utešna pomisao činjenica da nismo jedini u oblasti Istočne Evrope sa ovim problemom.

 

Trenutno se, nakon što je pas lutalica ubio četvorogodišnjeg dečaka u Rumuniji, održavaju masovne demonstracije, dok gradonačelnik Bukurešta planira eutanaziju kompletne populacije napuštenih pasa u ovom gradu.

 

Bukurešt:četvorogodišnjeg dečka ubio pas lutalica
Demonstracije u Bukureštu

 

Plan je da se izvrši eutanazija oko 10 hiljada pasa, a podrška za ovakav nesvakidašnji i kontraverzan potez, gradonačelnik Bukurešta će zatražiti preko referenduma koji se održava 6. oktobra ove godine.

 

Inače,  u Srbiji se problem pasa lutalica rešava putem aktuelnog Zakon o veterinarstvu, koji predviđa da organi lokalne samouprave, izrade i sprovode program kontrole i smanjenja populacije napuštenih pasa i mačaka prema specifičnostima sredine kao i da obezbede prihvatilišta.

 

Broj napuštenih pasa u opštini Bor
Sliku uvećati klikom

Na svojoj teritoriji, opština Bor ima samo „kafileriju“ kapaciteta od oko 50 pasa, dok njih na ulicama ima oko tri i po hiljada!

 

Stručnjaci smatraju da je najbolje rešenje da opštine naprave azil za polovinu postojećih pasa.

 

 

Zakon takođe propisuje i to da se pas lutalica može lišiti života, ali isključivo na human način- eutanazijom, u slučajevima kada ne može da se prilagodi uslovima smeštaja u prihvatilištu, a njegovo puštanje na slobodu bi predstavljalo opasnost za ljude.

 

Eutanazija je zakonita i kada je pas star i bolestan.

 

Udruženja za zaštitu životinja, tvrde da samo centralizovani sistem kontrole može rešiti ovaj problem, a to se odnosi na uvođenje jedinstvene državne kompjuterske baze čipovanih pasa za istovremeno i vlasničke i napuštene životinje.


 

 

KOREN PROBLEMA PASA LUTALICA               

 

Činjenica da je, prema istraživanju Sekreterijata za stambene i komunalne  poslove, čak 80 posto pasa lutalica nekada imalo vlasnike, navodi na zaključak da je nemoguće sprečiti ponovo pojavljivanje pasa lutalica na ulicama, ukoliko se u korenu ne iskoreni neodgovorno vlasništvo.

 

Ono što mnogi ljudi ne znaju, jeste da važeći Zakon o dobrobiti životinja predviđa kaznu i do 1.000.000 dinara za napuštanje životinje.

 

Humana metoda rešavanja ovog problema, koju propisuje Svetska zdravstvena organizacija (WHO), jeste CNR iliti  – „uhvati-tretiraj-pusti“ metoda.

 

Takva strategija predviđa da zoohigijenska služba nakon hvatanja pasa izvrši vakcinaciju, čipovanje i sterilizaciju, a zatim psa vrati na istu lokaciju gde je i nađen.

 

Pas se vraća na isto mesto, kako bi tu teritoriju branio od novih pasa.

 

Ovakvom merom pas se može pratiti, ne može preneti besnilo, a sterilizacijom se kontroliše preterano razmnožavanje.

 

 

NEPOSTOJANJE STRATEGIJE

 

Borska opština, iako iz lokalnog budžeta koji se inače finansira iz džepova građana ove opštine troši ogromnu količinu novca za odštete, još uvek nema strategiju za rešavanje problema pasa lutalica.

 

„Rok za donošenje strategije je istekao juna 2011. godine, ali nije poenta to da lokalne vlasti donesu takvu strategiju, odnosno kao u većini slučajeva prepišu strategiju iz neke druge opštine, već je poenta da se donese akcioni i finansijski plan“, kaže direktor svetske organizacije za zaštitu životinja „ORCA“u Srbiji – Elvir Burazerović.

 

„Mi prvo moramo da utvrdimo neke činjenice. Koliko opština ima pasa, gde su oni, da li imaju izvore hrane, vode, staništa? Kako na njih reaguju ljudi iz opštine?“, kaže on, a zatim dodaje: „Tek onda možemo da dođemo do akcionog plana, koji bi pomogao da se ta populacija pasa lutalica, kao takva, stavi pod kontrolu.“

Sadržaj sa sajta može se preneti samo uz poštovanje USLOVA KORIŠĆENJA

Povezani postovi

Borski gimnazijalci od sutra ponovo u klupama. Časovi 30 minuta

Marija Savić

TO Bor na Međunarodnom sajmu turizma od 20. do 23. februara

Marija Savić

Tehnički fakultet u Boru osudio postupanje Informera prema rektoru i studentima

Marija Savić
X