EU IntegracijeНекатегоризовано

Pad podrške građana ulasku u EU

BEOGRAD, 13. januara 2012. Podrška građana ulasku Srbije u EU opala je na 51%, što je za dva procentna poena manje u odnosu na jun 2011, pokazalo je istraživanje javnog mnjenja Kancelarije za evropske integracije, koje sprovedeno u decembru. Pad podrške se tumači reakcijom na teškoće u pridruživanju, kvalitetom javne debate o EU i odnosom prema integraciji uopšte.

 

Istraživanje je pokazalo da je podrška reformama i dalje vrlo visoka i da više od dve trećine građana smatra da probleme u odnosima s Prištinom treba rešavati bez obzira na pridruživanje EU. Predstavljeno je i osciliranje podrške pristupanju po mesecima koji ukazuje na blagi rast podrške od jeseni do sada.

 

Ukoliko bi sutra bio raspisan referendum sa pitanjem „Da li podržavate učlanjenje Srbije u EU“, 51% građana glasalo bi „za“, 28% „protiv“, 18% ne bi glasalo, dok 3% ne zna kako bi se izjasnilo, pokazalo je istraživanje.

 

Stopa građana koji podržavaju ulazak u EU se smanjila za dva procentna poena u odnosu na prethodno istraživanje iz juna 2011, kada se tako izjasnilo 53% građana. Takođe je porastao broj onih koji bi se na referendumu izjasnili protiv ulaska Srbije u EU. Ovog decembra protiv bi glasalo 28% ispitanika, dok se u junu tako izjašnjavalo 24% građana.

 

Za godinu dana podrška je opala za šest procentnih problema, s obzirom da je u decembru 2010. godine 57% građana izjavilo da podržava ulazak Srbije u EU.

 

Direktorka Kancelarije Milica Delević rekla je na konferenciji za novinare da je primećen trend opadanja podrške ulasku Srbije u EU, ali i da građani, nakon prvobitne negativne reakcije zbog dešavanja u procesu evropskih integracija, ipak racionalno procenjuju državne interese.

 

Direktorka Kancelarije Milica Delević

„Istraživanje pokazuje odnos racionalnog i emocionalnog kod građana. Odslikava način na koji se o EU govori u javnoj debati i pokazuje tendenciju ‘kiselog grožda’. Ako nešto nismo dobili onda to i nije bilo važno“, kazala je ona.

 

Delević je rekla da je istraživanje urađeno u decembru, nakon odluke Evropskog saveta 9. decembra da Srbiji ne dodeli status kandidata za članstvo u EU.

 

Ona je navela i da je praćenje trenda opadanja podrške u proteklih nekoliko meseci pokazalo da se nakon pada na 46% u septembru 2011, ona povećala na nešto više od 50%. „Mi smo videli da je u jednom trenutku rezultat pao na 46% za i da je broj protiv otišao na preko 30%. Sada opet vidimo jedan blagi rast. Ako gledamo trend u celini u prethodnih godinu dana vidimo trend opadanja, ali vidimo i jednu otpornost podrške“, rekla je ona.

 

Delević je rekla da su sada jasnije profilisani oni koji bi glasali protiv, navodeći da 23% građana koji bi glasali protiv kao glavni razlog navodi da EU ne donosi ništa dobro Srbiji, kao i da ispitanci smatraju da bi više koristi od EU imala država, a ne oni.

 

Građani: Za zastoj odgovorna vlast

 

Više od polovine građana Srbije, 53%, smatra da je rukovodstvo države odgovorno što Srbija nije dobila status kandidata za članstvo u EU, 32% smatra da je za to odgovorna situacija u EU, dok samo 5% građana kao problem vidi Kosovo.

 

Na pitanje da navedu neki uslov koji se postavlja pred Srbiju za dobijanje statusa kandidata, 70% građana je navelo Kosovo, prenela je Delević.

 

Međutim, 75% građana smatra da bi probleme Beograda i Prištine trebalo rešavati bez obzira na Evropsku uniju, a velika većina građana, njih 85%, takođe smatra da treba sprovoditi reforme i da nisu uslov za ulazak u EU.

 

Većina građana, 47%, smatra da Srbija nije ništa posebno izgubila što nije dobila status kandidata, 17% smatra da je dobro što ga nije dobila, a 32% da je dosta toga izgubila.

 

Za građane Srbija status kandidata pre svega znači bolji život i nova radna mesta. Tako se izjasnilo 38% ispitanika, a istraživanje je pokazalo da se povećala stopa onih koji smatraju da će to poboljšati imidž Srbije. Njihov broj se povećao sa 28% u junu na 34% u decembru.

 

Za 39% građana članstvo Srbije u EU bi bilo dobra stvar, za 26% loša, dok za 35% ne bi bila ni dobra ni loša. Za većinu građana Srbije EU pre svega predstavlja više mogućnosti za zapošljavanje (41%), put ka boljoj budućnosti za mlade (41%) i mogućnost putovanja u okviru EU (35%). Novina je da raste broj onih koji kao prednost navode mogućnost da se zaštite prava građana. Njihov broj se povećao sa 16% u junu na 22% u decembru prošle godine.

 

Većina, 43%, smatra da lično ne bi imalo koristi od ulaska zemlje u EU a 38% da bi imali koristi od toga. Prema istraživanju, 44% građana smatra da će država imati koristi od ulaska u EU, a 32% da država ne bi imala koristi.

 

Istraživanje je pokazalo da kod 32% EU izaziva pozitivnu reakciju, ali i kod isto toliko građana negativnu rekaciju, dok kod većine, 36%, ona ne budi ni negativnu ni pozitivnu reakciju.

 

Građani uglavnom smatraju da ulazak Srbije u EU otežava u najvećoj meri politika stalnog uslovljavanja i ucena (34%), i nesposobnost srpskog rukovodstva (18%).

 

Podrška reformama

 

Istraživanje je pokazalo da je podrška reformama ostala nepromenjena u odnosu na jun 2011. i da velika većina građana Srbije smatra da reforme treba sprovoditi bez obzira da li su uslov za pridruživanje ili ne. I u junu i u decembru takav stav je iznelo 85% građana. Da reforme treba sprovoditi prvenstveno u cilju ispunjenja uslova za ulazak u EU u decembru je smatralo 10% a samo 3% da ih uopšte ne treba sporvoditi.

 

Na pitanje koje reforme imaju najpozitivniji uticaj na svakodnevni život građana, 15% ispitanika je u spontanom odgovoru navelo pravosuđe, a 10% reformu zdravstvenog sistema. Od ponuđenih odgovor najviše ih se opredelilo za borbu protiv korupcije – 38%. Sledi reforma zdravstvenog sistema sa 13%.

 

Građani, takođe, nisu u većoj meri navodili reforme kao uslov za dobijanje statusa kandidata. Kao uslov 5% građana je navelo reformu sudstva, a po 3% opšte reforme i reformu obrazovanja.

 

Istraživanje je pokazalo da je sve manje građana spremno da menja svoje radne i životne navike radi ulaska u EU, kao i da nisu informisani o finansijskoj podršci EU. Većina ispitnika, 41%, navela je da je Rusija najveći donator od 2000. godine, dok je u praksi to EU sa udelom od više od 78% u odobrenoj razvojnoj pomoći od 2000-2010.

 

Građani Srbije uglavnom smatraju da EU u budućnosti očekuju problemi i da će se sve više zatvarati. Većina građana, 37%, smata da EU očekuju sve veći problemi i da će sebona pre potpuno zatvoriti ili čak raspasti, nego što će se širiti i jačati. Da će EU uspeti da prevaziđe sadašnje probleme, ali će se zatvarati smatra 31% građana.

 

Background

Istraživanja o stavovima građana o EU sprovode se od septembra 2002. na svakih pola godina – u junu i decembru. Podrška ulasku Srbije u EU je uglavnom bila iznad 60%, a najveća podrška je zabeležena u decembru 2003. godine kada je za ulazak u EU bilo 72% građana.

 

Najnovije istraživanje sprovedeno je u periodu od 16. do 21. decembra 2011. na 1.031 ispitanika.

 

Izvor: EurActiv.rs

Foto: Beta

Sadržaj sa sajta može se preneti samo uz poštovanje USLOVA KORIŠĆENJA

Povezani postovi

Evropska Komisija usvojila Paket proširenja za 2024.

Ist Media

Završena izgradnja Centra za posetioce Feliks Romulijana

Ist Media

Kvalitet vazduha: Savet daje konačno zeleno svetlo za jačanje standarda u EU

Ist Media
X