Romano Čib

O Giz prihvatindja o plano so povezime e Romencar. Ako dičhola pe sikhavibnaske, lenge avena šhukar divesa

Brezonik smece DSC09580

 

Foto: Jovica Zečević, Tekst i prevod: Sanja Kamenović

O Roma ando Boro si ko pherdo načinija ugrozime ki lengiri teritorija ko lengoro giz, adalese e lengere problemija dživdipase trebano te rešinel so naćirla reslo Lokalno akciono plan ( LAP ) kova si treba te dičhol džiko 2023 god.

O čhororipe, diskriminacija, lošno zdravstveno situacija (nasvalipa), kaj nane o sikhavibe, samo si jekh tharo problemija kola i glavno smer ko lengoro dživdipe.

O Roma ando Boro značinena za ki trito manjina ko brojo, am adalese LAP (2021-2023), kova isi za ko ciljo lengo socijalno uključhibe, te objasninel sar so treba o smeroja  so džana ko šhukar pravco za ko razna aktivnosti and ko khola phenela pe za ko školovanja, bućharipna em za ko aver razna projektija.

Sar bi adava rešinela pe, akhava plan isi te uključinel sa o akterija andari lokalno zajednica, em i bari saradnja pe republička organija kola bavinena pe pučjencar e romengiri zajednicake, sar o inostrana fondoja za ko dikhibe em kheribe akhala planeskhe.

Ko akhava projekto, ko plano si te ovel pružime obuka, dodatno nastava, sa aver mišljenja em o ideje kola igarena ko pošukhar dživdipe. Glavno cilj ko akhava plano si takođe o cilj Vlade Srbije, kaj andaro udružime o phare bare bućha dela lenge unapređenje za ko lengo položaj, sar bi oveline po tikni nejednakost.

Pe peskhoro dikhibe em o rodibe za ko lengo dživdipe, but i o Roma si korkore ande adava te našhen ki rig thar avera nacije. Kaj bi akhava sa menjinelape, valjani baro napor te kherela pe pe sa akterija ko akhava ozbiljno procesi.

Mirjana Žikić, o referenti za ki privreda o društveno delatnostki gradsko uprava Bor, vakherela tharo ciljoja thar akhava em phenela kaj khedena pe šukhar dičhona podacija tharo socio-ekonomska potreba, sar i osnova dikhibnaske lokalna strateška dokumenta za ko lengoro povezime.

O problemija si pherdo, jekh tharo adava si sikhavibe kova i glavno za ki pošhukar saradnja.

But i tikno brojo romane čhavencar kola pojdinen em kola završinen i srednjo škola. Adija situacija arakhela pe uglavnom ko čhaja kola džana ko inostranstvo em golese na mangen te džan ki škola. Hiđarena po sig te čhalaven ando brako, em so lenge roditeljija na tradena len te džan ki škola te sikljon, te završinen i škola, phenela za ko Ist media Mirjana Žikić.

Ked i o lafi tharo bućharipe, adava i značinel e Romenge kola neredovno džana ki Nacionalno služba za zapošljavanje ( NSZ) em adalese na najtalen ki evidencija em ovena neinformisime za ko razna aver obuke.

romska porodica

I phana ovela phurani tradicija za ko Roma, o poslodavci istradena len (diskriminacija), na dena len nisavi stručno praksa, na naj len poverenje and lende em golese na dena len bućhi te radinen, phenela daradi.

Zdravstveno zaštita si jekh tharo baro problem em adava ko Romnja. O Romnja na džana ked valjani ko doktorija te predikhen pe, terne ženinena pe, o čhavore na džana ko vakcine em o sistematska pregledija na naj len redovna, phende thar akhava dokumento LAP.

O Romane porodice ko baro brojo dživena ko phurane rudarska khera, kola i izikhalde andaro plano Grad Bor, em adala phurane khera kherde angalo em palo Dujto svetski rat.

Akhate o uslovi dživdipaske si but phropherde em i higijena naj sar valjani.

O porodice kola i šhaj te isi len pravo za ki socijalno pomoć, našti nisar te prijavinen lengo nevo člano, naj len adresa khaj te javinen ko adala objektija sosi na uknjižime.

O pedagoško asistenti Saša Kamenović bućhardo ki OŠ „ Vuk Karadžić “ ando Boro, em i glavno učesnik za ko kherdo projekto LAP.  Ov i zadužime za ki adija oblast sikhavibnaskhe pe okholenge so nacionalna manjina o Roma.

But i zadovoljno avela dži ko zaključak, kaj dži akhana but resle pe šukhar kheribna sikhavibnaja. Uzo lende i podrška ule lenge o pedagoška asistentija, em ona e čhavengere dajen e daden dine i podrška te šhaj e čhaven te školuvinen te sikljon.

romi bor

O Romska učenicija akhana završinena osnovno škola, em sa o but tikne čhave kola mangen te džan ko pripremno predškolski program ,ko obdanište, so i akhava but važno, phenela ov.

Džikho redovno sikhavibe ki lesi buti, o Kamenović si aktivno ko sa polja so rano pojdinen te sikhljon em o rano barjolipe e čhavenge taro trin dži o pandž ekvaš berša.

Sasa KamenovicPe akhava aktivnostija manga te ovel po šukhar priprema čhavorenge te pojdinen ko predškolsko em ki osnovno škola, phenela o Kamenović.

Ipak mislinel, kaj e Romenge za ko lengo dživdipe pošhukar bi oveline te zaposlinena pe, te ovena len socijalno zaštita em te kheren lenge o khera te šhaj rešinelape o stambeno pitanje.

O pherdo Roma pana si bešena ko phure romska thana kaj nane sa so treba lenge za ki higijena. Grad Bor si spremno te učestvuvinel ko evropska projektija em anela lenge donatorska sredstva, sar bi lengo dživdipe oveline šukhar, em akhana i hari pharo sose i kinesko kompanija Serbia Ziijin Copper (Ziđin) isi vlasništvo thar ćirlo RTB-BOR, adija situacija e Romenge i phari pherela.

Te phenel pe, o problemija si but dičhona andi romsko mahala Brezonik  (ulica Herderova),kate o Roma bešena ko smeštaj phurane khera kola i na najta len ko plano ando grado, em arakhena pe ko than kinesko kompanija, phenela o Kamenović but i zamislime thar akhava.

Ipak, ov i optimista, mangela te ovel sa šhukar em adava o strateško dokumenti ka značinel e Romenge but, em ka anela lenge pošukhar usloja dživdipaske, isto sar i počinđa za ko pošukhar sikhavibe ko sa thana.

O akhava teksto kherdilo andaro Projekto „LAP lupa “ savo lovarel o Ministarstvo za ki kultura em za ko javno informisibe RS ko 2021 berš. O akhava sadržaj si bari odgovornost thare realizatorija thar akhava projekto, em ko nisavo način na smetinel o stavora em o mislibe tharo Ministarstvo .

 

 

Grad usvojio plan za inkluziju Roma. Ako je suditi po obrazovanju, njima predstoje bolji dani

Romi u Boru viseštruko su ugroženi, a rešavanje njihovih egzistencijalnih problema trebalo bi da reši nedavno usvojeni Lokalni akcioni plan (LAP) koji predviđa niz koraka do 2023. godine.

Siromaštvo, diskriminacija, loša zdravstvena situacija, slaba obrazovanost, samo su neki od problema koji odlikuju njihov način života.

Romi u Boru predstavljaju treću manjinu po brojnosti, i zato LAP (2021-2023), koji ima za cilj njihovo socijalno uključivanje, definiše pravce delovanja u raznim aktivnostima vezanim za školovanje, zapošljavanje i realizaciju raznih projekata.

Kako bi se to rešilo, planira se uključivanje svih aktera iz lokalne zajednice, ali i šira saradnja sa republičkim organima koji se bave pitanjima romske zajednice, kao i inostranim fondovima na realizaciji ovog plana.

U okviru ove komponente planira se pružanje obuka, dodatne nastave, razmene mišljenja i ideja koje vode ka poboljšanju uslova života. Cilj ovog plana je, takođe i cilj Vlade Srbije, da kroz udruženi napor unapredi njihov položaj kako bi se smanjila prisutna nejednakost.

Svojim ponašanjem i težnjom za neki njihov način života, većina Roma je donekle i sama doprinela tako nepovoljnoj situaciji u kojoj su se sami izdvojili od ostalih nacija. Da bi se to promenilo, potreban je veliki napor svih aktera u ovom ozbiljno procesu.

Mirjana Žikić, referent za privredu i društvene delatnosti u gradskoj upravi Bora, navodi ciljeve tog tela i kaže da se prikupljaju i analiziraju podatci o socio-ekonomskim potrebama, kao osnov za izradu praćenje lokalnih strateških dokumenata u vezi sa inkluzijom.

A problemi su višestruki. Jedan od njih je obrazovanje, što je preduslov za uspešnu inkluziju.

„Nedovoljan je broj romskih učenika koji upisuje ili završava srednju školu. To je naročito prisutno kod devojčica, koje su zbog odlaska u inostranstvo nezainteresovane za školovanje. Jedan od uzroka za to je i rano stupanje u brak, ali i nedovoljna motivacija od strane roditelja da im deca ipak završe školu“, kaže za Ist medju Mirjana Žikić.

Kada je reč o zapošljavanju, ona ističe neredovno evidentiranje Roma u Nacionalnoj službi za zapošljavanje (NSZ), ali i neinformisanost o merama NSZ kroz razne obuke.

„I dalje postoji tradicionalna diskriminacija poslodavaca kada je reč o stručnoj praksi, i nepoverenje prema Romima koje treba zaposliti“, kaže zabrinuto.

Zdravstvena zaštita je jedna od ozbiljnih problerma, naročito kod žena. Jer, Romkinje ne idu redovno na preglede, rano stupaju u brak, deca nisu redovno vakcinisana, a na sistematskim pregledima su neredovni, zaključci su iz dokumenta LAP-a.

Romske porodice većinom stanuju u kolektivnim rudarskim zgradam, koje su izknjižene iz plana Grada Bora, a objekti su izgrađeni pre, ili neposredno posle Drugog svetskog rata.

U njima su uslovi za život na higijenskom i bezbednosnom minimumu.

Porodice koje čak i mogu ostvariti pravo socijalnu pomoć ne mogu upisati novog člana porodice jer nemaju adresu budući da su objekti neuknjiženi.

Pedagoški asistent Saša Kamenović, zaposlen je u OŠ “Vuk Karadžić” u Boru, i učesnik je u izradi i LAP-a. On je zadužen za oblast obrazovanja te nacionalne manjine.

Zadovoljno zaključuje da je do sada najviše urađeno baš na polju obrazovanja, čemu su doprineli pedagoški asistenti koji su pomoć i podrška učenicima romske nacionalnosti, ali i njihovim roditeljima kojima se u svakom trenutku ukazuje na važnost obrazovanja.

„Romski učenici sada završavaju osnovne škole, a sve je veći broj dece u ranom uzrastu koja žele da pohađaju pripremni predškolski program, što je jako važno i predstavlja pozitivni pomak“, naglašava on.

Pored redovnog obrazovanj, Kamenović je aktivan i na polju ranog učenja i razvoja romske dece od 3 do pet i po godina.

“Ovim aktivnostima želimo da što bolje pripremimo romsku decu za polazak u predškolski program kao i osnovnu školu”, kaže Kamenović. Ipak, napominje i da su za bolji život Roma prioriteti i zapošljavanje, rešavanje stambenih pitanja i socijalna i zdravstvena zaštita.

Većina Roma i dalje živi u podstandardnim romskim naseljima u kojima vladaju nehigijenski uslovi za život.  Grad Bor je spreman da učestvuje na evropskim projektima i obezbedi donatorska sredstva, kako bi se uslovi stanovanja poboljšali, ali, dolaskom kineske kompanije Serbia Ziijin Copper (Ziđin), koja je postala većinski vlasnik nekadašnjeg RTB-a Bor, situacija za romsku zajednicu se pogoršala.

„Recimo, problemi su izraženi u romskm naseljeu Brezonik (ulica Herderova) gde Romi žive u kolektivnom smeštaju objekata koji su isknjiženi iz plana grada i u posedu su kineske kompanije“, kaže Kamenović zabrinuto.

Ipak, optimista je da će LAP, kao strateški dokument, značajno koristiti romskoj zajednici i doprineti poboljšanju kvaliteta života. Baš kao što je počelo na polju obrazovanja.

 

Tekst je nastao kroz Projekat „LAP Lupa“ koji sufinansira Ministarstvo kulture i javnog informisanja RS u 2021. godini. Sadržaj je isključivo odgovornost realizatora projekta i ni na koji način ne odražava stavove i mišljenje Ministarstva.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Sadržaj sa sajta može se preneti samo uz poštovanje USLOVA KORIŠĆENJA

Povezani postovi

Iako bizo lengo koordinatori, o Roma pali poezija, khelibna em o pozoriste arakhena piri kultura

Ist Media

Ando Boro 60 o sportska kluboja, a ni jek romano. Prednost and adava ili mekhlipe?

Ist Media

O Deda Mraz andja o paketićija ando predškolsko romane čhavenge

Ist Media
X