Ekonomija

Novi rudnik bakra Čukaru Peki kod Bora možda već 2021. godine

 

BOR, (IST Media) Ukoliko istražni radovi i studije na projektu “Čukaru Peki” nedaleko od Bora pokažu pozitivne rezultate, eksploatacija i prerade rude bakra mogla bi početi 2021. godine i trajala bi od 12 do 15 godina, rečeno je danas novinarima u kompaniji Rakita “Eksplorejšn (Exploration).

Trenutno je u toku izrada Studije izvodljivosti gornje zone ležišta kako bi se utvrdile tehničke, ekonomske, socijalne i ekološke prilike kojima projekat može da doprinese i tako procenila isplativost eksploatacije i prerade bakra i zlata ovog ležišta, rekao je novinarima generalni direktor Rakite, Timothy Livsi (Livesey).

On kaže da se shodno pozitivnim rezultatima studije izvodljivosti i postupku dobijanja dozvola, izgradnja rudarskih objekata i prateće infrastrukture planira 2019. godine.

Otvorena saradnja sa medijima: Zamenik direktora Dejan Bučanović i generalni direktor Timothy Livesey 

Izgradnja postrojenja za preradu rude i zvanično pokretanje rudnika, moglo bi u tom slučaju da se očekuje najkasnije 2021. godine, rekao je Livsi u prvom zvaničnom susretu menadžmenta kompanije Radika sa novinarima, koji su obišli postrojenja i bušačke garniture na istražnim poljima.

Livsi je napomenuo da ta kompanija trenutno zapošljava 410 radnika mahom iz Srbije, oko 1.200 radnika bi bilo angažovano u izgradnji objekata, uz očekivanje da će oko 600 ljudi biti zaposleno tokom eksploatacije rude.

Mediji na istražnom polju Rakite

U Rakiti kažu da dosadašnj analize “gornje” zone nalazišta ukazuju na mogućnost otvaranja podzemne eksploatacije na dubini od 450 m do 850 m sa očekivanom proizvodnjom od tri do četiri miliona tona rude sa prosečnim sadržajem bakra od 2,9 do 1,7 grama po toni.

Nakon eksploatacije, kažu da sledi period rekultivacije i sanacije područja uz pošotvanje nastrožijih svretskih kriterijuma.

Jalovište će se nalaziti u neposrednoj blizini pogona za preradu rude i biće projektovano i sagrađeno na osnovu domaćeg zakonodavstva i regulative, kao i na osnovu najboljih međunarodnih praksi, kažu u Rakiti.

A kako će biti pristup novom ležištu pri eksploataciji, objasnili su stručnjaci ove kompanije. Pristup gornjoj zoni biće omogućen putem tunela sa nagibom, odnosno niskopa iz pravca Brestovca, koji će se najpre koristiti kao istražni niskop u svrhe uzimanja uzoraka radi tehnoloških proba, a u cilju potvrđivanja isplativosti daljeg ulaganja u razvoj gornje zone. Niskop će se najverovatnije sastojati iz dva paralelna tunela. Ruda iz budućeg rudnika izvozila bi se trakastim transporterima.

Pomoćni objekti nalaziće se u neposrednoj blizini portala, tj. ulaza u tunele istražnog niskopa, uz tipičnu rudarsku infrastrukturu i kancelarije.

Kako je predočeno novinarima, kada, i ako eksploatacija bude izvesna, Rakita će otkupiti zemljište sadašnjeg borskog aerodroma, jer je u podzemnoj eksploataciji u izvesnoj meri neizbežno “slaganje tla”, što bi u ovom slučaju dovelo do neizbežnih oštećenja piste za sletanje. Osim toga, i jedan deo puta Bor – Zaječar preko Nikoličeva biće dislociran, ali se, prema procenama, destinacija između dva grada neće značajno povećati.

Kada je u pitanju politika zaštite životne sredine kompanije Rakita, ona je, podvlače u toj kompaniji, usklađena sa zakonima koji regulišu ovu oblast kako bi se umanjio uticaj na životnu sredinu uz korišćenje proverenih strategija upravljanja rizicima. Kako bi ispunila srpske i međunarodne standarde, Rakita je angažovala lokalne i međunarodne kompanije za pružanje usluga iz oblasti zaštite životne sredine.

Jedna od njih je kompanija Environmental Resources Management (ERM),  globalni konsultant koji pruža usluge savetovanja u oblastima zaštite životne sredine, zdravlja, bezbednosti, rizika i socijalnih pitanja i vodi poslove na proceni ekoloških i socijalnih uticaja uz podršku srpskih specijalizovanih konsultanata i institucija.

Tokom 2016. godine, Rakita je koristila usluge 246 kompanija, od kojih su 204 iz Srbije od čega 37 procenta čine kompanije registrovane u Boru.

Rakita poseduje dozvole za četiri lokacije u istočnoj Srbiji, i u zajedničkom je vlasništvu kompanija Nevsun Risorsiz (Resources) i Friport Mek Moran (Freeport-McMoran Exploration)

Nevsun ima 100 posto udela u gornjoj zoni i izvođač je projekta, dok u donjoj zoni u odnosu na Friport ima 46 procenta.

Sadržaj sa sajta može se preneti samo uz poštovanje USLOVA KORIŠĆENJA

Povezani postovi

Najbolji student rudarskog fakulteta došao u Bor. Kaže da odgovorno rudarstvo ima perspektivu

Ist Media

Su Yongding novi generalni direktor Srbija Ziđin Majning

Ist Media

Ambasador Narodne Republike Kine u Srbiji posetio dve kompanije iz sastava Ziđin Majning

Ist Media

Ovaj portal koristi kolačiće kako bi poboljšao vaše korisničko iskustvo. Ukoliko ste saglasni sa ovim, molimo vas da potvrdite. Potvrdi Pročitaj više...

Politika privatnosti i kolačića
X