BOR (Milica Živković, IST Media) Iako koristi veš mašinu tri decenije, Biljana Šejgović iz borskog predgrađa poznatijeg kao “Slatinsko naselje” u Mesnoj zajednici “Sloga” retko uspeva da čist veš spakuje u orman. Jer, potrebno je da oprano rublje samo dva sata bude na žici na kojoj se suši, da bi prašina sa jalovišta Rudarsko-topioničarskog basena (RTB) Bor od njega napravila bezvredne prljave krpe.
Ona se osamdesetih godina prošlog veka doselila u ovo predgrađe i isto toliko godina traje njena muka koju izazivaju štetne čestice prašine nošene sa jalovišta vetrovima koji duvaju na tom području.
“Borsko jalovište utiče štetno na sve nas koji živimo ovde, jer kada padne prašina ne smem da izađem napolje, počinjem da se gušim. Provirimo iz kuće tek kad se vetar smiri. Osim toga, kod kuće moram stalno da brišem prašinu, a dešavalo se da ljudima zbog nje crknu elektronski uređaji”, izjadala nam se ova Boranka.

Biljana ima i još veći problem, jer je zabrinuta za zdravlje svoje porodice. Iz bašte je izvukla mladu šargarepu, koja nam je bila sumnjivo narandžasta.
“Najveći problem je što ne znamo koliko nam je zdrava hrana iz bašte i pitam se da li se isplati moj trud da deci uvek na trpezu postavim sveže povrće”.
Dobrivoje Karić, Biljanin komšija, zatekli smo ga kako kosi travu u svom dvorištu. On sa njom deli zabrinutost i probleme koji opterećuju stanovnike ovog naselja.
“Jako je zagušljivo, a nekad i nepodnošljivo. Suprugu ne smem da pošaljem u grad u nabavku, jer je srčani bolesnik, pa se plašim da joj se zdravstveno stanje ne pogorša”, kaže naš sagovornik.
Prema mnogim istraživanjima, na borskom jalovištu ima svega što je bilo i u rudi, pa zato i u prašini postoje tragovi teških metala koji se šire po obližnjim naseljima.
U životnim namirnicama nekih seoskih područja opštine Bor, stručnjaci Zdravstvenog centra u Boru otkrili su povećan sadržaj teških metala, koji mogu ugroziti zdravlje ljudi. Iste namirnice u ishrani koriste i sami poljoprivrednici koji snabdevaju ovdašnju tržnu pijacu, pa otuda računica da se nezdravo hrani preko 60.000 ljudi. Trenutno najzagađenije je selo Oštrelj, a odmah za njim i Mesna zajednica “Sloga” u kojoj živi nekoliko hiljada ljudi.
“Svi teški metali mogu da izazovu genetske poremećaje, ali je najopasnije olovo, koje se direktno vezuje za lanac DNK. To može dovesti do mutacije koje se mogu preneti na potomke i ispoljiti tek nakon dužeg perioda. Tada se događa da na svet dođe dete sa velikim manama”, upozorila je doktorka Dragica Petelinkar, klinički toksikolog Zdravstvenog centra u Boru.
Ona objašnjava da povećan sadržaj bakra i cinka mogu kod čoveka dovesti do odumiranja ćelija.
Ipak, ovi ljudi još žive u nadi, jer je u najavi rešavanje ovog višedecenijskog problema kreditom koji je za “Projekat Regionalni razvoj Bora” obezbedila Svetska banka.
Projekat predviđa nasipanje sloja humusa na jalovište, na kome će kasnije biti posađena trava, drveće i žbunje i time će se smanjiti emisija prašine. Na sadašnjem pustošu biće nasipano 50 centimetra humusa i to na površini od 450 hektara.
Duško Spasojević, diplomirani inženjer zaštite životne sredine koji radi na ovom projektu, kaže da su pripreme u toku.
“Početak radova se očekuje za mesec dana, jer je u toku izbor izvođača radova. Međunarodni tender je raspisan i čekamo najbolju ponudu”, naglasio je Spasojević
On je još nagovestio da je ovim projektom predviđeno da radovi ne izazovu novi talas prašine, budući da će po jalovištu prolaziti teški kamioni.
“Kako se ne bi dogodilo da jedan problem rešavamo a izazovemo drugi, sve vreme će se suva jalovina i zemljište posipati vodom”, dodao je ovaj stručnjak.