Društvo

Intenzivirano ozelenjavanje starog odlagališta raskrivke. Do sada rekultivisano 355 hiljada kvadrata

bor ozelenjavanje kop

Foto: I. Mitrović/Srbija Ziđin Koper

Srbija Ziđin Koper preuzela je na sebe obavezu da rekultiviše pola veka staro odlagalište raskrivke nekadašnjeg borskog površinskog kopa – Visokih planira, gde se rudarilo punih 70 godina.

Statistika pokazuje da je od 1923. do 1993. godine otkopano preko 170 miliona tona, a deponovano je po obodu grada.

U ugovoru države Srbije sa kompanijom Srbija Ziđin Koper o strateškom partnerstvu, koji se odnosi na ekologiju, nije uvrštena preporuka za sanaciju istorijskog nasleđa, ali je ovu aktivnost kineska kompanija pokrenula samoinicijativno.

Srbija Ziđin Koper je u poduhvat rekultivacije „Visokih planira“ ušla iako taj posao nije bio sastavni deo Ugovora o strateškom partnerstvu sa Vladom Srbije, pošto je reč o parcelama koje su istorijsko nasleđe nekadašnjeg RTB-a, kaže generalni direktor Srbija Ziđin Koper Ću Guodžu.

Da bi se pokrenula ova akcija, sa borskim Institutom za rudarstvo i metalurgiju, koji je nosilac prava nad ovom parcelom u vlasništvu države Srbije, Ziđin je potpisao sporazum o ozelenjavanju „Visokih planira“.

Ću Goudžu Srbija Ziđin Koper

Srbija Ziđin Koper, kao borsko preduzeće, treba da preuzme obaveze koje može da reši, i zato smo se i prihvatili tog posla i do sada rekultivisali preko 355 hiljada kvadrata degradirane rudarske površine. Kompletan posao biće završen iduće godine, a plan je da izgradimo i šumu prijateljstva. Postoji ideja da na tom mestu piše „Šuma srpsko-kineskog prijateljstva“ ili „Ja volim Bor“, što je jednostavnije i lepše, rekao je Ću Goudžu.

Rekultivacijom će biti obuhvaćeno oko 600 hiljada kvadrata degradirane površine i samo u aprilu posađeno je 25 hiljada sadnica crnog bora i pre toga posejana trava.

U ovoj kompaniji ističu da je bor, iako je imenjak grada čiju će okolinu krasiti, odabran zbog svojih karakteristika jer ga odlikuju jak koren i visoka otpornost, brzo raste i regeneriše se.

Napominju i da su borove šume veliki „proizvođači“ kiseonika, a imaju sposobnost i da upiju ugljen-dioksid iz atmosfere, pa doprinose smanjenju efekta staklene bašte i amortizuju klimatske promene.

 

 

Sadržaj sa sajta može se preneti samo uz poštovanje USLOVA KORIŠĆENJA

Povezani postovi

NSZ: Bor drugi u Srbiji po izdvojenom novcu za zaposlenje

Miloš Marković

[VIDEO] Zašto stradaju biciklisti?

Ist Media

Za Dan otvorenih vrata Mini igre bez granica

Ist Media

Ovaj portal koristi kolačiće kako bi poboljšao vaše korisničko iskustvo. Ukoliko ste saglasni sa ovim, molimo vas da potvrdite. Potvrdi Pročitaj više...

Politika privatnosti i kolačića
X