foto: Jovica Zečević
Tekst i prevod: Sanja Kamenović
Zbog i pesko pharo đivdipe, i kultura Romani beršenge ačhili ki rig. O Roma ko pe droma priastarde sa o običaja ki lengi tradicija, em golese kherde sa te ačhol adija tradicija ko sa Roma em ko aver manuša.
Ked i lafi za ki tradicija ando Boro, slično si sar ko aver gradoja andi Srbija. Angalo kulturna umetnička družiba em aver organizacije, trudinenape te prenakhen i tradicija em kultura sar o aver običaja ko terne generacije.
O udružibe „REAB“ i jek organizacija kola bavinipe za ki kultura Romenge,o Egipćani em Aškalije em lengo obrazovanje em o zdravstvo. Lengoro projekat „Klik dži Romani kultura“ ulo za ko cilj te šhaj te kherel za ki promocija o romane umetnicija ki romani zajednica.
Anglal „O projekto „Klik dži Romani kultura“, ulo amen o program o Romano dramsko pozorište,kate korkore pisinđam o drame, adala ule autorska kaj pal adava pokažinđam manušenge i predstave ando amaro grado em ko aver gradoja ki Srbija“, vakherđa i Marina Salić predsedniko za ko UG „REAB.
Oj dodela ko adava khaj rodena te kheden perdo manuša kola džanen te pisinen pesme, te giljaben o gilja, em aver talenti te ovela len. Ko akhava okvir za ko družibe kherdo te khedenpe o terne manuša ko klub o terne pisci. Piri poezija vakherena ko pandž čhiba romano,dasikhano,englesko,nemačko em o vlaško.
O anglune berša ko Centro za ki romani kultura ando Boro , najle o koordinatori na kherela i buti niko. O phurano so ulo, ov akhana ki penzija. O than ačhilo napherdo, phenđa amenge o direktori ko Centro za ki kultura ando Boro, o Daniel Čorboloković.
Zbog o zakonska prava kola i ande ko 2011. berš, pherdo kulturna umetnička družiba ule ugasime. Ko neve pravila svako društvo more te ovel registruvime sar o udružibe manuša kola korkore lovarenape. Akhate reslja kaj sa načhola o društvo sose nanelen usloja te lovaren korkore o nošnje o koncerti em aver so valjani društvenge, phenela o Daniel Čorboloković.
O angluno ando Boro ule duj Kulturna umetnička družiba. KUD „Stevan Đorđević-Novak“kova kherđa o borsko pesnik Kadrija Šainović em KUD „Romi“ em o duj ugasime o but tharo deš berša.
E Kadrija Šainović na pindžarena samo o manuša andaro Boro. Leskere gilja čitindepe ki celo phurani Jugoslavija.
O stihoja počinđom te pisinav ked geljom ki gimnazija, a prvo romani gilji dinjom ki objava 1969. berš ando časopis „Razvitak“ ,phelela o Kadrija. Trudinavma te šhaj me stihoja ovena dikhibna, uvek ačhola nesavi poruka ko stiho em mangljom pe adala stihoja te astarav romani duša em te dičholape i romani slika đivdipase so phenelape.

E Kadrijske gilja vakherena tharo romano đivdipe, tharo romnja kola uvek ule ko dujto than,lengoro karakteri, lengoro mislibe em o lengo kamlipe.
O leskere stihoja ule ko razna časopisija Razvitak, Timok, državna em o sindikalna časopisija,em ko zahvalipe akhana ko interneti leskere knjige čitinena em ki duri Indija. Dinja ki objava o duj zbirke ,prvo zbirka 1975 em dujto palo saranda berša.
Me stihoja arakhenape ko pherdo zajedničko zbirka romane giljenca. Mora te phenav kaj sijum lenjo ,ali pana pisinav. Nekad i thari jek ideja stvorinenape o duj,trin gilja. Nekad tharo pherdo ideje avela jek gilji. O pisime rodela posebno metoda,objasninela o Kadrija.
Palo Kadrija si pherdo stihoja, duj korkore zbirke giljencar,pherde kniževna raćha. Leski najšukhar rat ulji ki Narodno biblioteka ando Boro ked ulo književno rat, ked alo džik leste lesoro profesori dasikano čhibestar andari gimnazija, dinja lese o vas te čestituinel lese so postaninđa pravo pesniko.
Em akhate i priča za ki kultura e Romenge na resela ko krajo. Ando Boro pana isi talentija za ko pisibe, khelibe,gluma,muzičarija. Em svako lendar trudinelape te arakhel em te pokažinel pi tradicija avere manušenge.
O tekst alo angal Projekat “LAP lupa”, kova lovarel o Ministarstvo za ki kultura i javno dikhibe RS ko 2021 berš. O akhava sadržaj i bari odgovornost thar glavno realizatori ko akhava projekto,em na menjinela nisava misliba za ko Ministarstvo.
Iako bez koordinatora, Romi kroz poeziju, ples i pozorište neguju svoju kulturu
Zbog svog nomadskog života romska kultura je godinama ostajala na marginama. Romi su na svojim putovanjima prihvatali pojedine običaje i tradicije, ali su se isto tako trudili da svoju kulturu utkaju u tuđu tradiciju.
Kada je reč o romskoj kulturi u Boru, slična je kao i u drugim gradovima Srbije. Kroz kulturno umetnička društva i udruženja građana i organizacija, trude se da tradiciju i kulturu prenesu na mlađe generacije.
Udruženje građana „REAB“ iz Bora je nevladina organizacija koja se bavi problematikom Roma, Egipćana i Aškalija, njihovim obrazovanjem, kulturom, zdravstvom. Njihov projekat „Klikom do romske kulture“, imao je za cilj da promoviše romske umetnike u romskoj zajednici.
Kroz projekat „Klikom do romske kulture“, imali smo program Romsko dramsko pozorište, gde smo sami pisali drame, to su autorske drame, a posle smo ih predstavili u Boru i još nekoliko gradova u Srbiji“, rekla je Marina Salić, predsednik UG „REAB.
Ona je još dodala da se u okviru udruženja trude da okupe što veći broj romske populacije koji pišu pesme, bave se plesom, ili imaju neki drugi talenat. U okviru Udruženja formiran je i multikulturalni klub pisaca, koji okuplja mlade i talentovane pisce. Svoju poeziju predstavljaju na čak pet različitih jezika, srpskom, romskom, engleskom, vlaškom i nemačkom.
Od pre nekoliko godina u Centru za kulturu ne radi koordinator za kulturu Roma. Prethodni je otišao u penziju, a njegovo mesto ostalo je upražnjeno, rekao nam je direktor Centra za kulturu u Boru, Daniel Čorboloković.
Zbog zakonskih regulativa koje su usvojene još 2011. godine mnoga kulturno – umetnička društva su se ugasila. Po novim pravilima svako društvo mora biti registrovano kao udruženje građana koje se samo finansira i ne može da bude pripojeno nijednoj Ustanovi kulture. To je i dovelo do toga da se društva gase, jer ne mogu sami da finansiraju ni nošnje, ni koncerte, ni ostale sadržaje koji su potrebni jednom društvu, napominje Daniel Čorboloković.
Nekada su u Boru postojala dva Kulturno umetnička društva. KUD „Stevan Đorđević–Novak” koje je osnovao borski pesnik Kadrija Šainović i KUD „Romi“, ali su oba ugašena pre više od deset godina.
Kadriju Šainovića ne poznaju samo Borani. Njegove pesme čitale su se širom nekadašnje Jugoslavije.
Stihove sam počeo da pišem u gimnaziji, a prvu romsku pesmu objavio sam 1969. godine u časopisu Razvitak, priča Kadrija. Trudim se da moji stihovi budu slikoviti. Nesvesno sam imao neku poruku u svojim stihovima, ni jedna pesma mi nije bila bez poruke. Hteo sam sa svojim stihovima da proniknem u romsku dušu.
Kadrijine pesme govre o romskom životu, o ženama koje su uvek bile u drugom planu, o njihovom temperamentu, karakteru, razmišljanjima, iskrenoj ljubavi.
Kadrijini stihovi izlazili su u raznim novinama, Razvitku, Timoku, državnim i sindikalnim časopisima, a zahvaljujući savremenim tehnologijama i razvoju interneta, njegove pesme se čitaju i u dalekoj Indiji. Izdao je dve zbirke pesama, prvu 1975. godine, a drugu, četrdeset godina kasnije.
Moji stihovi se nalaze u mnogim zajedničkim zbirkama romskih pesama. Moram da priznam da sam lenj. Još uvek zapisujem. Nekada se iz jedne ideje izrode dve, tri pesme. Nekada iz više ideja, samo jedna pesma. To je sada sistem zanatstva. Pisanje traži određenu metodologiju, objašnjava Kadrija.
Iza Kadrije je puno stihova, dve samostalne zbirke pesama, mnoge književne večeri. Njemu posebno drago književno veče bilo je u Narodnoj biblioteci u Boru, kada mu je nakon recitala njegovih pesama prišao njegov profesor srpskog jezika iz gimnazije, pružio ruku i čestitao, govoreći mu da je zreo, potpuni pesnik.
I tu se priča o kulturi Roma ne završava. U Boru je još puno talentovanih pisaca, plesača, recitatora, vokalnih solista, muzičara. I svako od njih se trudi da sačuva i da na svoj način predstavi tradiciju i kulturu svoga naroda prijateljima i sugrađanima.
Tekst je nastao kroz Projekat „LAP Lupa“ koji sufinansira Ministarstvo kulture i javnog informisanja RS u 2021. godini. Sadržaj je isključivo odgovornost realizatora projekta i ni na koji način ne odražava stavove i mišljenje Ministarstva.