DruštvoSrbija

Danas je Svetski dan radija: Od nosioca društvenih pokreta do muzičkog stream-a

radio aparat

 

Razvoj radija je oslabio razvojem televizije, pa je radijski program morao da se prilagodi potražnji tržišta. Zbog toga danas mnogo više uspevaju tematizovane radio stanice.

Dolaskom 21. veka radio se proširio i na satelitska i internet tržišta, pa je njegovo korišćenje i uticaj još rasprostranjeniji.

Devedesetih godina medij koji je izneo mnoge društvene i političke procese, koji se slušao zbog govornog programa i gostiju, danas je, ako je suditi po sadržaju najslušanijih radio stanica, sveden na muzički stream ili podcast, i u velikoj meri je izgubio snagu, uticaj i relevantnost.

Ipak, kako radio i podkast sadržaji nastavljaju da se razvijaju i ukrštaju, razumevanje simbiotske veze između ova dva medija postaje sve važnije.

Kroz saradnju, inovacije i strategije usmerene na sadržaj, ali i publiku, radio producenti i podkasteri podjednako mogu da iskoriste moć zvuka da se snažno povežu sa publikom i oblikuju budućnost potrošnje audio sadržaja.

Bez obzira na ubrzani razvoj savremenih tehnologija komuniciranja, radio još uvek ostaje najrasprostranjeniji medij. Zbog toga je Unesko 2011. godine utvrdio Svetski dan radija i to 13. februara zato što je 1946. godine prvi put emitovan program Radija UN.

Kroz dugu istoriju radija možemo naići na malo poznate činjenice o njegovom razvoju. Giljermo Markoni se smatra „ocem radija“ jer je 1896. godine obavio prvi radio prenos, međutim on nije slao glas već radio signale. Prvi eksperimenti sa prenosom glasa su počeli tek posle 1900. godine.

Markoni je 1909. godine dobio Nobelovu nagradu za „doprinos u razvoju bežičnih tehnologija“.

Doprinos Nikole Tesle razvoju radija je malo poznat jer se do 1943. godine smatralo da su njegovi nacrti za dizajn radija ustvari kopija Markonijevih. Međutim dokazano je da je on još 1892. godine napravio nacrt za prvi radio.

Prva komercijalna radio stanica otvorena je u Holandiji, 1919. godine i njen nagli uspeh označio je početak „zlatne ere“ radija. U ovom periodu su postale popularne i radio drame, poznatije pod nazivom sapunice.

Za vreme II Svetskog rata radio je bio osnovno sredstvo prenošenja vesti. A „Tokijska ruža“ je bila ime japanske emiterke koja je slala anti-Američke poruke, putem radija, trupama na Pacifiku.

Tranzistor je počeo da se proizvodi 1954. godine, on je bio modernija, manja i mobilnija verzija radio prijemnika. Do 1980. godine počeli su da se proizvode kasetofoni i vokmeni stilizovani za slušanje muzike i pustanje kaseta.

 

 

 

Sadržaj sa sajta može se preneti samo uz poštovanje USLOVA KORIŠĆENJA

Povezani postovi

Uhapšen pomoćnik gradonačelnika Bora. Osumnjičen da je oštetio gradsku kasu za 840 hiljada dinara

Marija Savić

Pet najvećih sindikata u Srbiji podržalo studente

Marija Savić

Biće bune dok se zahtevi ne ispune

Marija Dimitrijević
X