BOR (IST Media, Kolektiv, Foto: Kolektiv) Nova ambasadorka Kanade u Srbiji Kati Čaba diplomatski mandat počela je 6. februara posetom Rudarsko-topioničarskom basenu Bor. Nimalo slučajno odatle, imajući u vidu činjenicu da je poslovna saradnja Srbije i Kanade najrazvijenija u oblasti rudarstva, a Bor svakako jedan od srpskih gradova u kome je ona najizraženija.
Jer, finansiranje nove topionice i fabrike sumporne kiseline obezbedila je kanadska EDC banka, a postrojenja je gradio kanadski SNC Lavalin. Pored toga, nadomak Bora kanadski „Nevsun“, u saradnji sa „Rakitom“ intenzivno sprovodi rudarska istraživanja i, po svemu sudeći, Bor će vrlo brzo dobiti novi rudnik bakra.
U interesu „Rakite“ je da otvaranje novog rudnika prođe uz primenu najviših ekoloških standarda, a zatim i socijalne komponente. „Rakita“ će voditi računa i sve što radi biće za dobrobit lokalnog stanovništva, celog regiona, u saradnji sa gradom i RTB Bor, izjavila je ambasadorka Kanade Kati Čaba u Boru.
Upitana da prokomentariše zainteresovanost kanadskih kompanija za privatizaciju RTB-a Bor, ambasadorka Kanade rekla je da je ona velika, ali da je potrebno sačekati i videti koji će model privatizacije Srbija ponuditi.
Kanadske kompanije žele da učestvuju u tome i njehovo interesovanje je veliko rekla je Kati Čaba.
Ističući da joj je ovo prva poseta rudniku u karijeri, Čaba je naglasila da u Srbiji danas posluje više od 50 kanadskih kompanija, te da joj je zato jedan od prioriteta informisanje kanadskih privrednika o ekonomskoj situaciji u Srbiji, kao i o mogućnostima za ulaganje.
Prvi put posetila rudnik – Kati Čaba
Ekonomija Kanade se velikim delom oslanja na rudarstvo i zato razvoj ove grane industrije vidim kao veliki potencijal za širu saradnju sa Srbijom i Borom. Ponosna sam što je kanadski SNC Lavalin učestvovao u izgradnji nove topionice i fabrike sumporne kiseline i što je primena naše tehnologije doprinela razvoju industrije u ovom delu Srbije. Rezultat našeg zajedničkog posla je čist vazduh u Boru, a to na najbolji mogući način ilustruje kako je kanadska kompanija izvela posao. Naravno, svesna sam da svega ovoga ne bi bilo da nije bilo velike vizije rukovodstva RTB-a Bor i zahvalna sam na tome, rekla je ambasadorka Kanade.
Potvrđujući da je za otvaranje novog rudnika važno poštovanje najviših ekoloških standarda i svega ostalog što pravila službe nalažu kada je o tome reč, generalni direktor RTB-a Bor Blagoje Spaskovski naglasio je da meštani okolnih sela – Brestovca, Slatine i Metovnice – ne smeju da imaju sekiraciju da će novi „Rakitin“, odnosno „Nevsunov“ rudnik biti novi zagađivač.
Radićemo svi zajedno, a ambasada će biti posrednik i supervizor da sve bude u skladu sa svetskim normativima. Ništa ne sme da se ugrozi i pretvori u područje kakvo je u Krivelju. Tamo smo napravili lom. I mi, i oni pre mene. To ne sme da se ponovi u ova tri sela i nadam se da neće. Dogovorićemo se zato gde će biti ulazi, a gde izlazi – tamo gde je to ekološki najispravnije, najracionalnije i najekonomičnije. Ekologija mora biti iznad ekonomije, rekao je Spaskovski.
Spaskovski i Čaba razgovarali su i o tome da bi, kao u slučaju izgradnje nove topionice i fabrike sumporne kiseline u Boru, prilikom otvaranja rudnika neke poslove trebalo poveriti lokalnim firmama. – Treba da postoji lokalna komponenta i da se po istovetnim uslovima prednost da domaćim firmama. Imamo osposobljene ekipe koje izvode bušačke i rudarske radove, grade puteve i po belom svetu. Rade po svetskim normativima i treba da dobiju prednost – dodao je Spaskovski.
Sadržaj sa sajta može se preneti samo uz poštovanje USLOVA KORIŠĆENJA
U subotu 1. oktobra u 19 sati u Narodnoj biblioteci u Boru biće održano književno veče, predstavljanje knjige Srđana Tešina i Lazara Pavlovića „Mokrinske hronike“ i „Priče o Adamu“.
Srđan Tešin (1971) – romanopisac, pripovedač,
Još
Detalji
U subotu 1. oktobra u 19 sati u Narodnoj biblioteci u Boru biće održano književno veče, predstavljanje knjige Srđana Tešina i Lazara Pavlovića „Mokrinske hronike“ i „Priče o Adamu“.
Srđan Tešin (1971) – romanopisac, pripovedač, urednik nekoliko antologija kratkih priča; njegove Mokrinske hronike predstavljaju duhovito-potresnu, sažetu, blago nostalgičnu povest odrastanja i sazrevanja tokom osamdesetih i devedesetih godina 20. veka, s mnoštvom upečatljivih detalja i neobičnih likova, vešto upletenih u dobro vođenu, iako naizgled rasparčanu priču.
Lazar Pavlović (1993) – svojom prvom knjigom Priče o Adamu, kroz ciklus kratkih priča o mladiću koji luta putevima i, češće, stranputicama sazrevanja i konačnog iako neželjenog prelaska u svet odraslih, osvetljava savremene muke, apsurde i razočaranja pozne adolescencije, služeći se jednostavnim, suzdržanim jezikom, specifičnim mladalačkim cinizmom, raznim pripovednim obrascima i efektnim obrtima i raspletima.