Narodna biblioteka Bor: 17. januar 2013. u 18h.
Predstavljanje i razgovor o umetničkom izdanju „Radnički kolektiv“
Autori: Vladan Jeremić, Rena Rädle i Saša D. Lović
O projektu Bore – ponekad i stalno: Dragan Stojmenović, bibliotekar
Moderator razgovora: Milan Rakita
Pozivamo sve zainteresovane, zaposlene u RTB-u, medijima i kulturi, kao i druge zainteresovane iz grada Bora i šire, da se kao aktivni učesnici uključe u razgovor u cilju razmatranja otvorenih pitanja, te umetničke i političke reinterpretacije vizuelne digitalizovane građe, za ovu priliku problematizovanog statusa radničke kulture, stvaralaštva, kao i javnog kulturnog dobra u smislu strategija i politika reprezentacije.
Projekat Bore – ponekad i stalno realizovan je i inspirisan prethonim projektom Alternativna urbanizacija u Boru (2009), u okviru šireg projekta Mapiranja interkulturnog dijaloga u Republici Srbiji (http://rexpro.b92.net/ikd/
Cilj projekta je da se na efektan način kroz sve segmente projekta ostvare interakcija, edukacija, razumevanje i interkulturni dijalog između autora, predavača, zavičajne građe, korisnika biblioteke i što je moguće šire lokalne populacije. U tom smislu jednako vredno biće i povezivanje, zajedničko stvaranje i interakcija sa dva lokalna nezavisna stvaraoca, koji žive i oslikavaju Bor u njegovoj savremenosti i svakodnevici. Ovakvim planom se ostvaruje i ideja aktivne biblioteke, sakupljanja i reaktiviranja zavičajne građe. Specifičnost fonda Zavičajnog odeljenja jeste vizuelna građa i fotografski materijal koji se digitalizuje uz praćenje i podsticanje kontinuiteta vizuelnog beleženja grada. Jedna od tematskih krakteristika fonda jesu i radnička kultura i industrijska baština u najrazličitijim pristupima, formama i medijima što je delom i inspirisalo realizaciju pojedinih programa, a delom i izostavilo planiranu realizaciju nastavljanja fotografisanja radnika u radnom okruženju (program Mi smo Bor), zbog same transformisane politike poslovanja RTB-a Bor i politike reprezentativnosti firme, koja nije dozvolila fotografisanje radnika u pogonima.
Program sam, pored edukativnog segmenta, nudi jednu savremenu, aktuelnu i raznoliku sliku grada koji u seriji fotografija Mi smo Bor ne prikazuje radnike u radnom okruženju RTB-a, iako je to bila polazna ideja, već svo ostalo građanstvo u javnim prostorima i radnim okruženjima, dok u radu Radnički kolektiv, vizija radničke kulture kroz zavičajnu građu u bliskoj budućnosti zauzima centralno mesto. Program je realizovan pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije i Opštine Bor.
Krajem decembra je započela distribucija umetničkog izdanja “Radnički kolektiv“, nastalog tokom poslednjih nekoliko meseci u Boru. Ovo izdanje je otvorilo i pokrenulo niz gorućih pitanja o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti RTB-a, grada Bora i cele srpske privrede.
Devastacija privrede nakon raspada Jugoslavije i gotovo kompletna deindustrijalizacija Srbije koja je nakon toga usledila, predstavljaju jedan od krucijalnih problema. U Srbiji se privatizovalo sve što se moglo privatizovati, većina fabrika i preduzeća su ukinuta a njihova dobra rasprodana. Uvoznički lobi domaće kompradorske buržoazije je proteklu deceniju radio na tome da lokalnu proizvodnju ukine a umesto nje plasira uvoznu robu koju građani Srbije treba da kupe od kredita, zadužujući se sve više.
U ovakvom neprijateljskom setingu samo retka preduzeća su uspela da prežive privatizaciju ili ukidanje. Ključni deo Rudarsko-topioničarskog basena Bor (RTB) je još uvek u vlasništvu države. RTB se takoreći “oporavio” tokom proteklihpar godina jer je cena plemenitih metala u jeku svetske ekonomske krize na globalnom tržištu znatno skočila. Rudarski grad Bor doživljava danas jednu vrstu skromnog privrednog
Autori su u obliku izdanja Radnički kolektiv vizuelizirali
Prošle, 2012. godine je proslavljeno 65. godina od izdavanja Borskog kolektiva, prvog glasila zaposlenih u RTB-u nakon oslobođenja 1947. godine i vođstva kombinata od strane Narodnog Fronta. Umetničke novine Radnički kolektiv koriste stare brojeve Borskog kolektiva iz 1947-1948. godine kao i drugu fotografsku građu skeniranu tokom projekta digitalizacije Zavičajnog odeljenja Narodne biblioteke Bor, rekontekstualizujući i reinkorporirajući ih.
Segment u novinama koji je specijalno konceptualizovao Saša D. Lović, “Sašina šarenica” se obraća direktno na vlaškom, romskom i srpskohrvatskom radnicima i kulturi radničkog humora.
Radnički kolektiv, specijal broj 1 je nastao u okviru projekta Bore – ponekad i stalno, Zavičajnog odeljenja Narodne biblioteke Bor pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije i Opštine Bor.
Ideja projekta je da se reaktivira i kontekstualizuje zavičajna građa kroz angažovan, kritički i umetnički pristup dokumentarnom fotografskom materijalu, lokalnoj štampi i radničkim biltenima sa ciljem da se ukaže na važno mesto koje je imala i ima radnička kultura u Boru, da kroz promišljanje i reaktualizaciju radničkog stvaralaštva podstakne na solidarnost, kritičko mišljenje i pruži alternative. Više o projektu digitalizacije Zavičajnog odeljenja Narodne biblioteke Bor možete pronaći na: http://digitalnizavicaj.
elektronsko izdanje
http://digitalnizavicaj.com/
http://digitalnizavicaj.com/
http://digitalnizavicaj.com/
Rena Rädle & Vladan Jeremić su umetnici, radnici u kulturi i politici iz Beograda, Srbija. Od 2002 rade zajedno. Jeremić je diplomirao Fakultet primenjenih umetnosti Univerziteta umetnosti u Beogradu i magistrirao na Univerzitetu umetnosti 2004. Rädle je diplomirala Kunsthochschule u Kaselu i Akademiju za transformaciju konflikta u Bonu, Nemačka. U fokusu njihovog rada je značenje modernističkog urbanizma danas (projekat: Svetska komunalna baština), i socijalni pokreti poput emancipatorskog pokreta Roma, prekarnih radnika i migranata u Evropi (projekti: Stambeni program, O upotrebnoj vrednosti umetnosti, i drugi). Realizovane izložbe tokom 2012. godine uključuju: Apsolutna demokratija, rotor, Graz; Stambeni program, Kapeli Galerija, Helsinki i La maison Folie Wazemmes, Lile, Francuska i Krećemo se napred, računajući unazad, MUAC, Meksiko Siti, kao i učešće na ovogodišnem Pančevačkom bijenalu u okviru projekta Jelene Vesić, Oktobar XXX. Trenutno izlažu u Centru za savremenu umetnost u Solunu na izložbi Mesta sećanja – polja vizije.
Saša D. Lović je pesnik, multimedijalni stvaralac, aktivni urednik lokalnog samizdada Sloga Nova. Predsednik je neformalnog udruženja Centar za neformalnu komunikaciju Nemušto. Živi i radi u Boru.